Modeli naručiteljstva.
Naručitelji, umjetnici i publika u Zagrebu
u 17. i dugom 18. stoljeću.
Istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost
O projektu
Razdoblje 17. i dugog 18. stoljeća, od dolaska isusovaca 1606. godine do Bečkog kongresa, obilježeno je porastom umjetničke djelatnosti u Zagrebu i okolici. Naručiteljskom djelatnošću u razmatranome razdoblju uvelike se mijenja lice grada koji postaje umjetničko i kulturno središte, povezano sa susjednim regijama srednjoeuropskoga prostora. Upravo će veze s okruženjem, kojeg ne promatramo samo geografski nego kao gusto umrežen pluralistički kulturni i umjetnički prostor, biti ključne u formiranju umjetničkih narudžbi u Zagrebu.
U gradu koji postaje središte okupljanja i konzumiranja kulturnih sadržaja visokih društvenih slojeva, istraživat će se isprepletena heterogena struktura umjetnika i naručitelja, s naglaskom na pojedincima iz redova društvenih elita (plemstvo, crkvene i vojne elite), na ulogu skupina (crkveni redovi), kao i na ulogu različitih jezičnih/nacionalnih zajednica.
Takva struktura naručitelja, s uspostavljenim složenim isprepletenim mrežama, ostvarila je uvjete za intenzivnu migraciju umjetničkih djela te mobilnost i prekogranično/regionalno djelovanje umjetnika koji će rezultirati snažnim povezivanjem srednjoeuropskoga prostora. Mreže umjetničkih odnosa istraživat će se na makro-razini kao i na mikro-razini.
U fokusu istraživanja projekta su dinamični procesi i društvene i kulturne okolnosti koji utječu na narudžbe umjetničkih djela, na odnos umjetnika i naručitelja te na sudbinu i konzumente umjetničkih dijela.
Cilj projekta je novim pristupom temi naručiteljstva istražiti široki raspon različitih oblika naručiteljske prakse u društvenom i kulturnom kontekstu njihova nastanka. Korpus istraživanja su umjetnička djela koja su mjestom nastanka, narudžbe, porijekla umjetnika ili naručitelja vezana za Zagreb. Case-study istraživanjem će se ustanoviti modeli naručiteljstva te razmotriti u odnosu na druge srodne sredine.
Istraživački ciljevi
i metode
Tema naručiteljstva dugo je prisutna u povijesno-umjetničkom znanstvenom diskursu, posebno nakon ključne studije Francisa Haskella Patrons and Painters: Art and Society in Baroque Italy (1962.). U suvremenim istraživanjima proširena je novim pristupima i temama, kao što su oblikovanje identiteta, kulturni transferi i uloga žena (McIver, Stollhans, 2015.). Naručiteljstvo razmatramo kao dinamičan proces razmjene, transfera, umrežavanja, međuovisnosti i međudjelovanja umjetnika i naručitelja (Metzlers Lexikon Kunstwissenschaft, 2011.), koji oblikuju umjetnički i kulturni identitet prostora. Istraživanjem procesa kulturnog umrežavanja i transfera u ranom novom vijeku rasvijetlit će se okolnosti oblikovanja umjetnosti i kulture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kao dijelu srednjoeuropskog prostora.
Nove spoznaje o djelima, umjetnicima i naručiteljima proširit će dosadašnje pristupe u istraživanju nacionalne baštine, kao što je ukorijenjena paradigma o odnosu centra i periferije.
U istraživanjima u sklopu projekta na korpusu umjetničkih djela koja su mjestom nastanka, narudžbe, porijekla umjetnika ili naručitelja vezana za Zagreb, ustanovit će se modeli naručiteljstva i razmotriti u odnosu na srodne sredine. Istraživat će se isprepletena heterogena struktura umjetnika i naručitelja, s naglaskom na pojedincima iz redova društvenih elita (plemstvo, crkvene i vojne elite), na ulogu skupina (crkveni redovi), kao i na ulogu različitih jezičnih, odnosno nacionalnih zajednica. Kritički će se propitati i do sada isključivo nacionalni diskurs unutar kojega su istraživana djela ovog razdoblja, jer je Zagreb bio višejezična i višenacionalna sredina u kojem su entiteti u stalnom dinamičnom procesu razmjene, a najvažnije grupe naručitelja bile su nadnacionalne, odnosno višenacionalne (plemstvo, crkveni redovi), što se reflektira i u naručiteljskoj djelatnosti i umjetničkoj produkciji.
Francesco Robba, Abraham žrtvuje Izaka, detalj s oltara sv. Križa iz zagrebačke katedrale, 1756., Križevci, kapela sv. Križa.
Istražit će se različiti modeli samoreprezentacije kroz specifične individualizirane oblike narudžbi. Djelatnost nadnacionalnih zajednica, kao što su crkveni redovi ili plemstvo, istraživat će se pristupom isprepletene, dijeljene i/ili povezane povijesti (l’histoire croisée), a u fokusu će biti uloge talijanske i njemačke zajednice.
U diseminaciji rezultata istraživanja planirane su publikacije u znanstvenim časopisima te izlaganja na skupovima kao i predavanja za širu javnost. Planirane su virtualne rekonstrukcije nestalih narudžbi na temelju arhivskih podataka. Konačno, rezultati će biti objedinjeni mapiranjem djela i narudžbi u Zagrebu 17. i 18. stoljeća.
U istraživanju korpusa umjetničkih djela i naručitelja u 17. i dugom 18. stoljeću vezanih za Zagreb prikupljat će se i istraživati pisana i likovna arhivska građa u domaćim i inozemnim arhivima. Provest će se komparativna istraživanja srodne građe u lokalnom i širem srednjoeuropskome kontekstu. Prikupljanjem podataka iz literature, zbirki i arhivskih dokumenata, identificirat će se istaknute osobe i grupe (redovničke zajednice, plemićke obitelji, nacionalne zajednice) kao naručitelji i konzumenti umjetničkih djela te će se kroz prozopografsku istraživačku perspektivu sučeliti poveznice njihovih života i sudjelovanja u umjetničkim i kulturnim sadržajima 17. i 18. stoljeća.
Suradnici na projektu
Josipa Alviž istražuje utjecaj naručitelja na osnivanje, gradnju i opremanje nekadašnjih samostana kapucina i klarisa u Zagrebu te ulogu talijanske zajednice kao naručitelja.
Petra Batelja Majić istražuje naručiteljske prakse plemstva na primjeru obitelji Oršić.
Dubravka Botica, voditeljica projekta, istražuje naručiteljske prakse grupa (isusovački red) i pojedinaca vezanih za sakralnu arhitekturu te izgubljene narudžbe njemačke zajednice u Zagrebu.
Sanja Cvetnić istražuje naručiteljske djelatnosti crkvenih elita, modele migracija umjetničkih djela te ikonografiju u crkveno-povijesnom i političkom kontekstu srednje Europe.
Valentina Janković Barbarić istražuje naručiteljske prakse plemstva u Zagrebu, konzumente i publiku umjetničkih djela te kulturni konzumerizam kao poticaj i oblik društvenosti u gradu.
Matej Klemenčič istražuje umjetničke veza između Zagreba i Kranjske na primjerima baroknih kipara, odnos umjetnika i naručitelja, okolnosti nastanka naružbi i modele transfera.
Petar Puhmajer istražuje naručiteljske djelatnosti plemstva u gradu na primjerima profane arhitekture (palače, ljetnikovci u neposrednoj okolici grada) te donosi prijedloge rekonstrukcije nestalih kuća i vlasnika na temelju arhivskih podataka.
Danko Šourek istražuje naručitelje baroknih kipara u Zagrebu, modele transfera i umrežavanja naručitelja te na temelju arhivskih podataka donosi prijedloge rekonstrukcije nestalih kapela i opreme.
Maja Žvorc istražuje naručiteljske djelatnosti pojedinaca na primjerima nadgrobnih spomenika i sudjeluje u rekonstrukciji nestalih kapela i opreme na temelju arhivskih podataka.