Razdoblje 17. i dugog 18. stoljeća, od dolaska isusovaca 1606. godine do Bečkog kongresa, obilježeno je porastom umjetničke djelatnosti u Zagrebu i okolici. Naručiteljskom djelatnošću u razmatranom razdoblju uvelike se mijenja lice grada koji postaje umjetničko i kulturno središte, povezano sa susjednim regijama srednjoeuropskog prostora. Upravo će veze s okruženjem, kojeg ne promatramo samo geografski nego kao gusto umrežen pluralistički kulturni i umjetnički prostor, biti ključne u formiranju umjetničkih narudžbi u Zagrebu.

U fokusu istraživanja projekta su dinamični procesi i društvene i kulturne okolnosti koji utječu na narudžbe umjetničkih djela, na odnos umjetnika i naručitelja te na sudbinu i konzumente umjetničkih djela.

Cilj projekta je novim pristupom temi naručiteljstva istražiti široki raspon različitih oblika naručiteljske prakse u društvenom i kulturnom kontekstu njihova nastanka. Korpus istraživanja su umjetnička djela koja su mjestom nastanka, narudžbe, porijekla umjetnika ili naručitelja vezana za Zagreb. Case-study istraživanjem će se ustanoviti modeli naručiteljstva te razmotriti u odnosu na druge srodne sredine. 

Bl. Augustin Kažotić, bakorez u ‘Cantuale processionum’, Beč, 1751.

U gradu koji postaje središte okupljanja i konzumiranja kulturnih sadržaja visokih društvenih slojeva, istraživat će se isprepletena heterogena struktura umjetnika i naručitelja, s naglaskom na pojedincima iz redova društvenih elita (plemstvo, crkvene i vojne elite), na ulogu skupina (crkveni redovi), kao i na ulogu različitih jezičnih/nacionalnih zajednica.

Takva struktura naručitelja, s uspostavljenim složenim isprepletenim mrežama, ostvarila je uvjete za intenzivnu migraciju umjetničkih djela te mobilnost i prekogranično/regionalno djelovanja umjetnika koji će rezultirati snažnim povezivanjem srednjoeuropskog prostora. Mreže umjetničkih odnosa istraživat će se na makro-razini kao i na mikro-razini.

Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves, Zagreb