Istraživački ciljevi i metode
Tema naručiteljstva dugo je prisutna u povijesno-umjetničkom znanstvenom diskursu, posebno nakon ključne studije Francisa Haskella Patrons and Painters: Art and Society in Baroque Italy (1962.). U suvremenim istraživanjima proširena je novim pristupima i temama, kao što su oblikovanje identiteta, kulturni transferi i uloga žena (McIver, Stollhans, 2015.). Naručiteljstvo razmatramo kao dinamičan proces razmjene, transfera, umrežavanja, međuovisnosti i međudjelovanja umjetnika i naručitelja (Metzlers Lexikon Kunstwissenschaft, 2011.) koji oblikuju umjetnički i kulturni identitet prostora. Istraživanjem procesa kulturnog umrežavanja i transfera u ranom novom vijeku rasvijetlit će se okolnosti oblikovanja umjetnosti i kulture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kao dijelu srednjoeuropskog prostora.
Nove spoznaje o djelima, umjetnicima i naručiteljima proširit će dosadašnje pristupe u istraživanju nacionalne baštine, kao što je ukorijenjena paradigma o odnosu centra i periferije.
Josef Ferdinand Fromiller, Staleži odaju počast caru Karlu VI. 22. kolovoza 1728., i Grbovi plemićkih obitelji, 1738.-1740., zidne i svodne slike, Klagenfurt, Landhaus, Velika dvorana s grbovima (Großer Wappensal).
U istraživanjima u sklopu projekta na korpusu umjetničkih djela koja su mjestom nastanka, narudžbe, porijekla umjetnika ili naručitelja vezana za Zagreb, ustanovit će se modeli naručiteljstva i razmotriti u odnosu na srodne sredine. Istraživat će se isprepletena heterogena struktura umjetnika i naručitelja, s naglaskom na pojedincima iz redova društvenih elita (plemstvo, crkvene i vojne elite), ulozi skupina (crkveni redovi), kao i ulozi različitih jezičnih/nacionalnih zajednica. Kritički će se propitati i do sada isključivo nacionalni diskurs unutar kojega su istraživana djela ovog razdoblja, jer je Zagreb bio višejezična/višenacionalna sredina u kojem su entiteti u stalnom dinamičnom procesu razmjene, a najvažnije grupe naručitelja bile su nadnacionalne, odnosno višenacionalne (plemstvo, crkveni redovi), što se reflektira i u naručiteljskoj djelatnosti i umjetničkoj produkciji.
U istraživanju korpusa umjetničkih djela i naručitelja u 17. i dugom 18. stoljeću vezanih za Zagreb prikupljat će se i istraživati pisana i likovna arhivska građa u domaćim i inozemnim arhivima.
Bogorodica Bezgrješna, detalj oltara sv. Mihaela iz zagrebačke katedrale, 1726., Žakanje, župna crkva Uznesenja BDM.
Provest će se komparativna istraživanja srodne građe u lokalnom i širem srednjoeuropskom kontekstu. Prikupljanjem podataka iz literature, zbirki i arhivskih dokumenata, identificirat će se istaknute osobe i grupe (redovničke zajednice, plemićke obitelji, nacionalne zajednice) kao naručitelji i konzumenti umjetničkih djela te će se kroz prozopografsku istraživačku perspektivu sučeliti poveznice njihovih života i sudjelovanja u umjetničkim i kulturnim sadržajima 17. i 18. stoljeća.
Neznani slikar, Grb Antona Ferdinanda Mittrowsky von Mittrowitza und Nemyšla, 1837., Klagenfurt, Landhaus, Velika dvorana s grbovima (Großer Wappensal).
Franc Jelovšek (pripisano), Grb i natpis Maximiliana Josefa Mittrowsky von Mitrowitz und Nemyschl, 1749. Karlovac, franjevački samostan, kapela sv. Ivana Nepomuka.
Istražit će se različiti modeli samoreprezentacije kroz specifične individualizirane oblike narudžbi. Djelatnost nadnacionalnih zajednica, kao što su crkveni redovi ili plemstvo, istraživat će se pristupom isprepletene, dijeljene i/ili povezane povijesti (l’histoire croisée), a u fokusu će biti uloge talijanske i njemačke zajednice.
U diseminaciji rezultata istraživanja planirane su publikacije u znanstvenim časopisima te izlaganja na skupovima kao i predavanja za širu javnost. Planirane su virtualne rekonstrukcije nestalih narudžbi na temelju arhivskih podataka. Konačno, rezultati će biti objedinjeni mapiranjem djela i narudžbi u Zagrebu 17. i 18. stoljeća.
Ivan Komersteiner, Oltar sv. Jeronima iz zagrebačke katedrale – detalj, 1691., Zagreb (Jakuševec), župna crkva sv. Marka.
